1 Chronicles 5

1A sinovi Ruvima prvenca Izrailjeva, jer on bijaše prvenac, ali kad oskrvni postelju oca svojega, dano bi njegovo prvenaštvo sinovima Josifa sina Izrailjeva, ali ne tako da se broji prvenac, 2Jer Juda bi najsilniji među braćom svojom i od njega je vođ, ali prvenaštvo dobi Josif; 3Sinovi Ruvima prvenca Izrailjeva bijahu: Anoh i Faluj, Esron i Harmija,

4Sinovi Joilovi: Semaja sin mu, a njegov sin Gog, a njegov sin Simej, 5A njegov sin Miha, a njegov sin Reaja, a njegov sin Val, 6A njegov sin Veira, kojega odvede Telgat-Felnasar car Asirski; on bijaše knez plemena Ruvimova.

7A braći njegovoj po porodicama njihovijem kad se izbrojiše po koljenima svojim, bješe knez Jeilo i Zaharija, 8I Vela sin Azaza sina Seme sina Joilova; on življaše u Aroiru i do Nevona i Valmeona. 9Potom življaše k istoku dori do pustinje od rijeke Efrata, jer im se stoka umnoži u zemlji Galadskoj.

10I za vremena Saulova vojevaše na Agarene, koji izgiboše od ruke njihove; i tako se naseliše u šatorima njihovijem po svemu istočnom kraju zemlje Galadske.

11A sinovi Gadovi življahu prema njima u zemlji Vasanskoj do Salhe. 12Joilo im bijaše poglavar, a Safan drugi, pa Janaj i Safat u Vasanu. 13A braća njihova po domovima otačkim bijahu: Mihailo i Mesulam i Seva i Joraj i Jahan i Zije i Ever, sedmorica.

14Ti bijahu sinovi Avihaila sina Urija sina Jaroje sina Galada sina Mihaila sina Jesisaja sina Jadona sina Vuzova. 15Ahije sin Avdila sina Gunijeva bijaše poglavar u domu otaca njihovijeh.

16I življahu u Galadu, u Vasanu i u selima njegovijem i u svijem podgrađima Saronskim do međa njegovijeh. 17Svi ovi biše izbrojeni za vremena Jotama cara Judina i za vremena Jerovoama cara Izrailjeva.

18Sinova Ruvimovijeh i Gadovijeh i polovine plemena Manasijina, hrabrijeh ljudi, što nošahu štit i mač, i zatezahu luk, i vještijeh boju, bijaše četrdeset i četiri tisuće i sedam stotina i šezdeset, koji iđahu na vojsku; 19I vojevaše na Agarene, na Jetureje i Nafiseje i Nodaveje,

20I dođe im pomoć suprot njih, i Agareni im biše dani u ruke i sve što imahu; jer zavapiše k Bogu u boju, i usliši ih, jer se pouzdaše u nj. 21I zaplijeniše stoku njihovu, pedeset tisuća kamila i dvjesta i pedeset tisuća ovaca i dvije tisuće magaraca i sto tisuća duša ljudskih. 22A ranjenijeh mnogo pade; jer taj boj bi od Boga; i nastavaše na mjestu njihovu do seobe svoje.

23A sinovi polovine plemena Manasijina življahu u toj zemlji od Vasana do Val-Ermona i Senira, do gore Ermona; bijahu se umnožili. 24A ovo bijahu poglavari u domu otaca njihovijeh: Efer i Jesej i Elilo i Azrilo i Jeremija i Odavija i Jadilo, ljudi hrabri i na glasu, poglavari u domu otaca svojih.

25Ali kad zgriješiše Bogu otaca svojih i činiše preljubu za bogovima naroda one zemlje, koje Bog istrijebi ispred njih, Podiže Bog Izrailjev duh Fula cara Asirskoga i duh Telgat-Felnasara cara Asirskoga, i preseliše pleme Ruvimovo i pleme Gadovo i polovinu plemena Manasijina, i odvedoše ih u Alu i u Avor i u Aru, i na rijeku Gozan, gdje ostaše do danas.

26